AMERIČKI predsjednik Donald Trump objavio je večeras kontroverznu odluku o premještanju američkog veleposlanstva u Jeruzalem i službenog priznanja tog grada kao izraelske prijestolnice.

 
>> Trump odlukom o Jeruzalemu izazvao burne kritike međunarodne zajednice
 

 

"Odlučio sam da je vrijeme da se Jeruzalem službeno prizna kao prijestolnica Izraela", rekao je Trump u govoru u Bijeloj kući. Eufemizmom netipičnim za njega, Trump je priznao da će oko odluke biti "neslaganja", no odmah je dodao da "njegova objava označava početak novog pristupa izraelsko-palestinskom sukobu".

 

S obzirom na to da je prethodna najava Bijele kuće već izazvala rijetko viđenu pomutnju na međunarodnoj pozornici, možemo očekivati da će sada uslijediti još žešće reakcije “neslaganja”. 

 

 

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan još je jučer upozorio da je status Jeruzalema "crvena linija" za muslimane. "Nitko nema pravo igrati se milijardama ljudskih života zbog vlastitih ambicija. Takav korak će jedino ići na ruku terorističkim skupinama", dodao je. SAD ovom odlukom “baca regiju u vatru bez kraja”, naveo je Erdogan i zaprijetio kako bi turski odgovor “mogao ići do prekida naših diplomatskih odnosa s Izraelom.”

 

I palestinski predstavnik u Velikoj Britaniji Manuel Hasasian slikovito je opisao Trumpov potez kao “poljubac smrti mirovnim pregovorima”, ali i kao “proglašenje rata protiv milijardu i pol muslimana”. Jordanski kralj Abdulah pridružio se osudi: "Ignoriranje prava palestinskih muslimana i kršćana u Jeruzalemu samo bi pridonijelo ekstremizmu.” Iranski predsjednik Hasan Ruhani pozvao je muslimane da “zajedno stanu protiv ove goleme zavjere”.

 

Hamas je nakon Trumpova govora momentalno reagirao izjavom u kojem poručuju Trumpu da je upravo “otvorio vrata pakla”. Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, u skladu sa svojim uobičajenim stavom, poručio je da će "Palestina biti slobodna" i da "pobjeda pripada muslimanskom umetu" (globalnoj zajednici vjernika). Budući da Iran ne priznaje pravo Izraela na postojanje, ni u kakvim granicama, jasno je da je ova poruka implicitna prijetnja. 

 

 

No nisu se samo muslimanski lideri usprotivili obratu u dugogodišnjoj američkoj politici nepriznavanja Jeruzalema kao izraelske prijestolnice, u skladu s rezolucijama UN-a prema kojima se njegov status treba utvrditi u pregovorima Izraela i Palestine. I Papa Franjo izrazio je "duboku zabrinutost situacijom" i pozvao "da se poštuje status quo u Jeruzalemu u skladu s važećim rezolucijama UN-a". "Jeruzalem je jedinstveni grad, svet Židovima, kršćanima i muslimanima koji štuju sveta mjesta svojih religija", zaključio je poglavar Katoličke crkve.

 

Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove Federica Mogherini upozorila je također na “teške posljedice na javno mnijenje u više dijelova svijeta" i pozvala “na napore oko ponovnog pokretanja mirovnog procesa i izbjegavanja svakog djelovanja koje bi osujetilo te napore.”

 

Očekivano, izraelski dužnosnici su pozdravili američku odluku. Ministar obrazovanja Naftali Benet nazvao ju je “velikim korakom prema regionalnom miru”, a predsjednik Benjamin Netanjahu “povijesnom prekretnicom”, dodavši da "nema mira koji ne uključuje Jeruzalem kao prijestolnicu Izraela" i pozvavši u isto vrijeme i ostale zemlje da presele svoja veleposlanstva u Jeruzalem.  

 

 

S obzirom na to da je SAD najvjerniji saveznik Izraela koji je još 1967. okupirao istočni Jeruzalem, a 1980. proglasio čitavi Jeruzalem “nedjeljivom i vječnom prijestolnicom”, postavlja se pitanje - zbog čega je ova izgledna odluka Washingtona tako kontroverzna? I kako to da Trumpovi prethodnici nisu već donijeli tu odluku? Name, američki Kongres još je 1995. izglasao Zakon o veleposlanstvu u Jeruzalemu, prema kojem se veleposlanstvo te zemlje seli iz Tel Aviva u Jeruzalem koji se time priznaje kao glavni grad Izraela. 

 

Međutim, američki predsjednici dosad su redovito potpisivali suspenziju ovog zakona, unatoč izraelskom lobiranju, u želji da ostanu neutralni u mirovnom procesu, za koji je status Jeruzalema kritična točka prijepora. Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo je izraelsku deklaraciju o Jeruzalemu kao glavnom gradu ništavnom, zbog čega međunarodna zajednica ne priznaje izraelski suverenitet nad istočnim Jeruzalemom. Sve države koje priznaju Izrael svoja veleposlanstva imaju u Tel Avivu.

 

 

U neku ruku, za Izrael je ovo samo potvrda postojećeg statusa jer se u zapadnom Jeruzalemu već nalazi sjedište predsjednika, premijera, parlamenta (Kneset) i gotovo sva ministarstva. U skladu s time, američka administracija tvrdi da je ovo priznanje “povijesne i trenutne stvarnosti”. Ipak, posljedice za regiju, kao i za SAD bit će dalekosežne jer se ovime i službeno odriče statusa neutralnog posrednika u dugogodišnjem mirovnom procesu između dviju sukobljenih strana, piše BBC.

 

Izrael već desetljećima prkosi rezolucijama Vijeća sigurnosti - od okupacije istočnog Jeruzalema i ostatka palestinskog teritorija nakon Šestodnevnog rata 1967., izgradio je desetak naselja za oko 200 tisuća židovskih doseljenika u palestinskom dijelu grada te tako drastično izmijenio demografsku sliku Jeruzalema. Iako se izraelska naselja smatraju protuzakonitima prema međunarodnom pravu, Izrael to osporava, nudeći vlastitu pravnu interpretaciju. Američka odluka dat će izraelskoj poziciji u pregovorima veću težinu, unatoč osporavanju Palestinaca.

 

 

Stoga, dok će Izraelci ovo zasigurno protumačiti kao ispravljanje povijesne nepravde, pri čemu se, među ostalim, pozivaju i na tri tisuće godina kontinuirane židovske prisutnosti u Jeruzalemu. Međutim, jasno je da je Jeruzalem sveti grad ne samo za Židove, već i za kršćane i muslimane - sve tri svjetske religije ovdje imaju neka od najvažnijih svetišta. Ali ako Trump zaista misli u svom mandatu riješiti spor Izraela i Palestine, kao što je obećavao, nazivajući to svojim “ultimativnim dogovorom” i tvrdeći da problem “nije tako težak kao što ljudi misle”, ovim je potezom drastično umanjio šanse da do mirnog rješenja zaista dođe. 

 

Sasvim izgledno možemo očekivati nove prosvjede Palestinaca, a možda i novi oružani sukob dviju strana koji je uvijek nosio ogromne civilne žrtve, prvenstveno na palestinskoj strani. Relativno minorne promjene u statusu svetišta, vezane za molitve muslimana u džamiji Al-Aksa ili posjete Židova istoj lokaciji (Brdu hrama) izazivale su nasilne sukobe, uključujući i drugu palestinsku Intifadu (ustanak). Sukobe su redovito pratili i teroristički napadi Hamasa i drugih islamističkih skupina, kao i nasilni i bespoštedni obračun izraelske policije i vojske s Palestincima koji međunarodne organizacije osuđuju zbog primjenjivanja kolektivne kazne i teškog kršenja ljudskih prava. Dakle, Izrael i Palestina mogli bi ući u novi ciklus krvoprolića zbog Trumpove odluke. Pitanje je - je li američki predsjednik toga svjestan?

 

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz Izrael ili Palestinu, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tagove: Izrael, Palestina. 

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.